cvs_centar za vizualne studije    www.vizualni-studiji.com
 

Skupovi

Mediji i tehnička zbilja

Milan Galović
Tekstilno-tehnološki fakultet, Zagreb

Za razliku od sociologije koja ostaje na istraživanju odnosa medija i njihovih korisnika, filozofija medija usmjerila je pozornost i na odnos medija i njima uvjetovane percepcije realiteta. Otkrila je da mediji nisu neutralni posrednici između pošiljatelja i primatelja poruka, da proizvode ono što valja posredovati, dovodeći ga u stanje raspolaganja, što je filozofijski formulirala kao apriorno uvjetovanje same mogućnosti koncipiranja i percepcije realiteta. To se posebno odnosi na takozvane nove medije i njihovu digitalno kodiranu tehno-strukturu. No filozofi medija ostali su u medijskom okružju, ne ulazeći u dublju tehničku pozadinu koja sve zbiljsko i moguće, pa i same medije uključuje u svoju zbilju. Pođe li se od pokušaja određenja suvremenog sklopa znanosti i tehnike i njime određenog socijalnog i kulturalnog djelovanja, otkriva se da su ne samo mediji, već i  razne socijalne i kulturalne organizacije i njihove djelatnosti prožete tehnikom, da su  postali dijelom tehničke zbilje. Najbliže je tom uvidu dospio mediolog V. Fluser, kojem se zbog suvremene medijske dominaciji “tehničke slike“ mediji, već od pojave analogne fotografije, pokazuju kao način vizualizacije i ozbiljavanja cijelog znanstveno-tehničkog sklopa u kojem ljudima preostaje samo operabilna funkcija. Pokušaj je to koji nije strogo filozofijski, ne traži, na primjer, temelj tehnike u metafizičkom sklopu volje za moć ili u  nekom deriviranom sistemu ozbiljavanja apsoluta. Slično je i u R. Capurra, koji u temelju onog tehno-znanstvenog, pa i medija, vidi jednu kvazi-ontologiju digitalnog bitka po kojem u svemu živom i neživom jest samo ono što se dade digitalizirati i komputirati. Međutim, Flusser je ipak bliže pravcu koji upućuje na još nedovoljno uočeno djelo tehnike, ne samo one koja se priviđa kao alat ili koja kroz  biotehnologije i kibernetičku  simbiozu čovjeka i mašine ukida prirodnost i ljudskost. Djelo je to koje utoliko više i uznemiruje, jer iza sebe nema više  neku filozofiji dostupnu bit, jer izlazi van domašaja  metafizike i bilo koje varijante filozofije, pa čak i bitnog mišljenja tehnike kao Gestell-a.