cvs_centar za vizualne studije    www.vizualni-studiji.com
 

Skupovi

Biopolitika i transformacija kulture: filozofija – demokracija – slika

Interdisciplinarni znanstveni simpozij
19. i 20. studenoga 2015, Hrvatsko društvo pisaca, Basaričekova 24, Zagreb

Živimo u doba kada biopolitika globalnoga kapitalizma, onako kako ju je odredio Michel Foucault i na njegovim tragovima preusmjerio Giorgio Agamben, postaje temeljna riječ-pojam kao uvjet mogućnosti razumijevanja transformacije kulture u suvremenom društvu. Takvo stanje iziskuje nove konceptualne alate za shvaćanje čovjeka i njegova novoga svijeta, a ujedno je izazov za teorijsko promišljanje suvremenosti zato što znanosti nadilaze tradicionalno razdvojena područja prirode i čovjeka u težnji za pozitivnim ozakonjenjem diskursa racionalnosti kao jedino obvezujućeg za maksimiranje profita društva na svjetskom tržištu. No, što kada biopolitika nadomješta svojom moći humanističko shvaćanje kulture? Ima li još prostora za autonomno djelovanje i pod kojim uvjetima? Doznajte više na simpoziju.

Raspored simpozija i sažeci izlaganja

U znanstvenoj konstelaciji suvremenih informacijskih društava čovjek se svodi na predmet istraživanja u svrhu poboljšanja njegove tjelesne strukture za obavljanje složenih operacija rada za koje su nužno potrebne sve veće umne i tjelesne sposobnosti. Tehnologija spaja područja znanosti i kulture, prirode i  čovjeka, ono što je navlastito neljudsko i ono što je navlastito ljudsko, informaciju i komunikaciju. Sve su tehnologije u doba postindustrijskoga ili informacijskoga društva nužno informacijsko-komunikacijske, a umjesto njihove instrumentalne funkcije u središte dolazi njihova estetska funkcija koja u potpunosti nadilazi bilo kakvu estetsku funkciju čovjeka u njegovu tjelesnome pojavnom bitku. U suvremenim se informacijsko-komunikacijskim tehnologijama digitalnog doba nalazi skrivena zagonetka onoga čudovišnog ili onog što je filozofija umjetnosti i estetika od Kanta do Lyotarda nazivala uzvišenošću. Umjetna inteligencija i umjetni život zahvaljujući vezi biotehnologije i računalnoga stroja pojavljuju se kao tvorba života iz čudovišne moći nematerijalnoga. Prostor-vrijeme njihove protežnosti i njihova događanja jest virtualni prostor i vrijeme neposredne trenutačnosti. To je stanje zaborava prošlosti i stanje bez svijesti o budućnosti kao mogućem događaju apsolutnoga prekida s poretkom vječne aktualizacije novoga.

Kultura je vizualizirani tekst koji se prevodi i prenosi korisnicima na temelju (a) heteromorfije jezičnih igara i (b) paralogije društvenih odnosa. U njima umjesto univerzalnosti odnosa vlada konsenzualni privremeni ugovor između subjekata/aktera neke društvene situacije i kulturnoga konteksta. Više i mnoštvo nadomještaju ono Jedno. Zato uvijek govorimo o znanosti i kulturi u množini. Umnožavanje diskursa o svijetu pripada postmodernome stanju kao njegovu ontologijskome statusu. Kultura je istodobno svijet života i ideologijska legitimacija svijeta kao performativnoga događaja univerzalne moći kapitala i kapitalizma bez alternative. U takvom kontekstu kultura ima “moć” nesvodljivoga ostatka onog što je čovjeku najnavlastitije zahvaljujući umjetnosti i njezinom neinstrumentalnome karakteru neprikazivosti djela.

Simpozij će se baviti ovim tematskim okružjima:

U okviru simpozija bit će organizirano predstavljanje časopisa Tvrđa br. 1–2/2015. u kojem su tematski sklopovi posvećeni političkoj teologiji, teoriji slike i vizualnim studijima, Ernestu Laclau, postfeminizmu i književnosti, potom časopisa Up & Underground, br. 27–28/2015. s tematom o mikropolitikama identiteta, Jacquesu Rancièreu i emancipaciji te predstavljanje zbornika Zapisi o totalitarizmu (ur. Željko Senković i Marijan Krivak) u izdanju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku.